Dvadesetak dana do početka primjene CBAM-a: Da li je BiH spremna?

Još samo dvadesetak dana ostalo je do početka pune primjene Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) u Bosni i Hercegovini. Iako domaća industrija još uvijek nije u potpunosti spremna, to je neće izuzeti od pune primjene propisa, uključujući i finansijsku obavezu kupovine CBAM certifikata za pokriće stvarnih emisija CO₂.

Ko je govorio?

U emisiji "Novi dan" na N1 televiziji, o spremnosti BiH za CBAM i njegovim potencijalnim posljedicama na domaći energetski i industrijski sektor razgovarali su Alija Damadžić, konsultant u oblasti energetike, i Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore FBiH.

Šta je CBAM i zašto je važan?

Kako je objasnio Jašarspahić, Evropska unija je od 2005. godine usvojila mehanizam oporezivanja proizvoda iz proizvodnih pogona koji zagađuju okoliš. Ta sredstva se prikupljaju i ulažu u energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije u zemljama EU.

"Da bi zaštitila Evropska unija svoju proizvodnju i spriječila da neko donese odluku da premjesti proizvodni pogon iz Njemačke, Francuske i Italije u Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju, Makedoniju, uveli su CBAM. CBAM je bukvalno taksa na emisiju CO₂, a ta taksa poskupljuje proizvod koji se plasira na tržište EU."

Koji sektori su najpogođeniji?

U prvom krugu su obuhvaćene energetski intenzivne industrije: proizvodnja elektroenergije, čelika, aluminija, đubriva i hidrogena. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je veća zabrinutost vezana za drugi ciklus koji će proširiti obuhvat na ostalu metalnu industriju, industriju namještaja, tekstilnu industriju i druge grane koje su nosioci izvozno orijentisane privrede u BiH.

Upravo te industrije predstavljaju okosnicu bh. izvoza i zapošljavaju značajan broj radnika. Kada one izgube konkurentnost na evropskom tržištu, posljedice se osjećaju kroz cijeli lanac, od dobavljača sirovina do transportnih kompanija.

"Kada te kompanije prestanu biti konkurentne u globalnim lancima snabdijevanja zbog toga, onda nastaje problem koji se domino efektom prebacuje na ostale."

Da li smo zakasnili?

Alija Damadžić je pojasnio ključnu razliku: CBAM se naplaćuje firmama u EU koje uvoze karbonski intenzivnu robu. Na CBAM kao takav BiH nije ni mogla zakasniti jer je to regulativa koja se tiče EU.

"Na ono što smo mi zakasnili, mi smo zakasnili na uvođenje EU ETS, odnosno nacionalnog sistema oporezivanja emisija. Uvođenjem internog sistema oporezivanja, sve te takse i porezi koji se plaćaju na karbonski intenzivnu industriju ostaju unutar države i mogu se trošiti preko nekog fonda za podršku dekarbonizaciji tih sektora."

Politička blokada

Jašarspahić je otkrio da je kroz projekat "EU for Energy" pripremljena mapa puta za uspostavljanje harmoniziranog sistema trgovine emisijama. Radna grupa je napravila prijedlog materijala, međutim:

"Vlada Federacije i Brčko distrikt su brzo odgovorili i dali pozitivno mišljenje. Vlada RS-a je na sjednici u februaru ove godine taj materijal stavila na dnevni red i odbila da kao takav prijedlog ide na sjednicu Vijeća ministara, sa obrazloženjem da je to na neki način prijenos nadležnosti i nije u skladu sa Ustavom."

Posebno zabrinjavajuće je da, prema riječima Jašarspahića, privrednici u Republici Srpskoj nisu upoznati sa ovom odlukom svoje vlade, koja direktno utiče na njihovu konkurentnost.

Finansijske posljedice

Stručnjaci su iznijeli konkretne procjene finansijskog uticaja. Za električnu energiju se očekuje poskupljenje od oko 70 eura po MWh, što znači da izvoz struje iz BiH više neće biti konkurentan na evropskom tržištu. Ukupna procjena štete za cijelu BiH iznosi oko 300 miliona KM na godišnjem nivou, što predstavlja značajan makroekonomski udar.

Posebno zabrinjavajuća je činjenica da svaki gubitak ugovora u globalnim lancima snabdijevanja direktno rezultira smanjenjem radnih mjesta. Kompanije koje su godinama gradile svoju poziciju na evropskom tržištu sada se suočavaju sa realnošću u kojoj njihovi proizvodi postaju preskupi za EU kupce.

"Mi građani imamo subvencioniranu cijenu električne energije. Ono čime se kompenzirala ta cijena jeste izvoz. Ako budemo izgubili izvoz zbog cijene koja će biti duplo veća, to će jedino moći građani osjetiti."

Lančana reakcija kroz industriju

Damadžić je objasnio kako CBAM utiče i indirektno na kompletnu industriju:

"Mogu uzeti za primjer PVC industriju. Ako neki željezni profil koji se ugrađuje u PVC prozor je negdje bio oporezovan unutar EU ili se uvezao iz neke zemlje i vratio u BiH, to diže cijenu ukupnog proizvoda. U tom lancu uvijek će imati neka karbonska taksa koja je obuhvaćena u finalnom proizvodu."

Šta su prilike?

Uprkos izazovima, stručnjaci vide i prilike za BiH. Zemlja je prirodno bogata vodama i drugim obnovljivim izvorima energije, a šume i biomasa (drvo, sječka, peleti) predstavljaju značajan potencijal za dekarbonizaciju proizvodnih procesa.

Ako BiH uspostavi vlastiti ETS sistem harmoniziran sa EU, domaće kompanije mogu postati čak konkurentnije od kompanija iz Evropske unije. Za usporedbu, u EU je u zadnjih deset godina preko 170 milijardi eura prikupljeno kroz sistem trgovine emisijama i te su pare uložene natrag u industriju kroz projekte energetske efikasnosti i obnovljivih izvora. BiH može ići istim putem, ali samo ako se uklone političke blokade.

Šta privrednici mogu uraditi?

Privredna komora FBiH je već poduzela korake da pomogne kompanijama. Organizirane su edukacije za ispunjavanje obaveza izvještavanja po CBAM sistemu, a Komora kontinuirano okuplja članice i vrši pritisak prema nadležnim institucijama za uspostavu EU ETS sistema. Taj sistem je uključen i u nacionalni energetski i klimatski plan, iako ni taj dokument još uvijek nije usvojen na državnom nivou.

"Privrednici su spremni. Inicijativa je i došla od strane privrednih subjekata. Mi smo prije četiri godine počeli da radimo radionice obučavanja kompanija na koji način da pripremaju svoje izvještaje. Zakasnila je država."

Šta možete uraditi već danas?

Bez obzira na političke blokade na državnom nivou, kompanije ne moraju čekati. Proaktivan pristup CBAM usklađenosti donosi konkretne prednosti:

• Mapiranje emisija: Identificirajte sve izvore CO₂ u vašem proizvodnom procesu i uspostavite sisteme mjerenja
• Obuka tima: Osigurajte da vaši zaposlenici razumiju CBAM zahtjeve i procedure izvještavanja
• Dokumentacija: Pripremite potrebnu dokumentaciju za vaše EU kupce i partnere
• Energetska efikasnost: Investirajte u mjere koje smanjuju karbonski otisak i dugoročno snižavaju troškove
• Stručna podrška: Angažirajte certificirane CBAM konsultante koji poznaju specifičnosti bh. industrije

Kompanije koje se rano pripreme neće samo izbjeći penale i gubitak tržišta, već će se pozicionirati kao pouzdani partneri u globalnim lancima snabdijevanja. A za to vam treba partner koji razumije i lokalni kontekst i evropske zahtjeve.